ŽENSKI SUD - feministiČki pristup pravdi

Srpski   |  English

Metodologija rada

Ko priprema Ženski sud? – međunarodna iskustva
-
Ženski sud (daljem tekstu ŽS) organizuju i sazivaju ženske organizacije i/li mreže na lokalnom, regionalnom ili međunarodnom nivou. Ženski sud može sazvati i Inicijativni odbori za organizovanje ŽS, kao što je slučaj sa ŽS na prostoru bivše Jugoslavije. Pripreme za ŽS se odvijaju na različite načine. Iskustva dosadašnjih ŽS pokazuju raznovrsnost načina i metoda pripreme, a izdvojićemo najčešće:

Edukativne aktivnosti: seminari, okrugli stolovi, javne debate, prezentacije koji stvaraju prostor za dijalog, debatu, razmenu informacija o raznim pitanjima.

Umetnički događaji: performansi, filmovi, pozorišne predstave, putujući umetničko-aktivistički karavani...

Stvaranje jezgara/core groups za organizovanje ŽS: ženski radni kružoci koji daju okvir za analizu konteksta, uključuju žene iz aktivističkih organizacija, akademske zajednice, medija, umetničkih udruženja, itd.

Kako se odvija proces priprema za organizovanje Ženskog suda?
-
Period priprema ŽS zavisi od konteksta, procene i odluke organizatorki ŽS. U Indiji su organizatorke radile dve godine na organizovanju ŽS; u nekim zemljama traju i duže, ali negde i kraće. Na prostoru bivše Jugoslavije sistematske i organizovane pripreme su počele krajem 2010. godine, premda inicijativa za organizovanje ŽS postoji već desetak godina.

Proces priprema Ženskog suda je inkluzivan i demokratski, a to znači da je neophodno uključiti aktivističke ženske grupe, grupe za ljudska prava, sindikalne aktivistkinje, žene iz akademske zajednice, iz medija, umetnice i naravno, sve zainteresovane građanke koje nemaju formalni društveni angažman. Ukratko, proces priprema uključuje žene bez obzira na klasno-ekonomski status, etničku, versku pripadnost, obrazovni nivo i seksualno opredeljenje.

U organizovanju Ženskog suda jednako su važni i cilj i proces - cilj je veoma važan, ali kroz proces se dolazi do cilja.

Ko svedoči na Ženskom sudu?
-
Iskustvo dosadašnjih ŽS ukazuje na potpuno uvažavanje organizatorki da samostalno ustanove kriterijume „odabira“ žena koje će svedočiti na ŽS.

Korin Kumar, organizatorka velikog broja ŽS kaže: «Najvažniji deo ovih naših ŽS, kako ih zovemo vrlo simbolički, su javna slušanja, mesto gde žena može stvarno da se čuje. Sve mi možemo ispričati mnogo priča o nasilju, ali svo to nasilje je često skriveno u sveobuhvatnoj tišini. ŽS su počeli da traže takvo nasilje, da ga imenuju. ŽS nas pozivaju da saznamo nešto novo, da dođemo do novog znanja”.

Važno je da žene koje svedoče na ŽS budu podržavane kako tokom celokupnog procesa priprema, na samom održavanju ŽS, tako i nakon održavanja ŽS.

Kojom se metodologijom služe Ženski sud? O proceduri Ženskog suda
-
Metodologija ŽS povezuje subjektivni tekst (svedočenje žena) sa objektivnom analizom

političkog, socio-ekonomskog, kulturnog konteksta u kojem se dešava nasilje.

Svedokinje ekspertkinje na ženskim sudovima razjašnjavaju politički, rodni, socio-ekonomski, etničko-rasni, kulturni kontekst nasilja analizirajući njegove uzroke i posledice, formulišu kontekst za individualna svedočenja i time se jasno pokazuje snažan uticaj ličnog svedočanstva isprepletanog sa političkom analizom.

Porotu na lokalnom ili regionalnom nivou čine žene i muškarci koji uživaju veliki ugled među ženama i ženskim organizacijama – to su, pre svega, aktivistkinje, naučnice, pravne, ekonomske, medijske stručnjakinje, itd.

Međunarodna porota je sastavljena od žena i muškaraca koje/i poseduju izvanredno znanje o situaciji, kontekstu, uživaju veliki međunarodni ugled i moralni integritet. Ukratko, to su osobe čija reč ima težinu u svetu.

ŽS ne izriče presude, ali izriče javne osude, vrši pritisak na nacionalne i međunarodne institucije. Međutim, ŽS može da pokreće odgovarajuće mere protiv počinioca zločina, uključujući i prikupljanje dokaza za pokretanje sudskih postupaka.

Estetika je veoma važna dimenzija ŽS - uvođenje estetske dimenzije na ŽS omogućilo je ženama transformaciju preživljenog bola u još jedan vid otpora. Kroz različite oblike umetničkog izražavanja, od poetskog iskaza preko slike, muzike, plesa, ručnog rada, teatarskog izraza, žene su svoja najteža iskustva nasilja prenosile drugima.


Koji su dometi i rezultati Ženskih sudova?

Obelodanjivanje i vidljivost nasilja nad ženama: rodnog i strukturnog (socijalno-eko­nomskog, političkog, militarističkog, običajnog, itd.) a koje nije priznato niti sankcionisano u okviru postojećih pravnih sistema.

Jačanje civilnog društva na lokalnom, regionalnom i globalnom planu: stvaranje solidarnih koalicija organizacija civilnog društva (aktivistkinja, žena iz akademske i umetničke zajednice).

Jačanje feminističkog aktivizma i feminističkog pokreta: ŽS su podstakli zajednički rad, solidarnost i uzajamnu po­dršku žena svuda gde su organizovani.

ŽS kritikuju, prozivaju, izazivaju državu, promovišu drugačiji koncept pravde: ŽS ne mogu biti ’servis’ države već uvek imati autonomiju u odnosu na državu, naciju, armiju, crkvu, partiju...

ŽS stvaraju drugačiju / alternativnu viziju pravde
i mira

 

ŽS vrši pritisak na instucionalni pravni sistem - pokreće zakonodavne inicijative na lokalnom, regionalnom i globalnom planu, kako pred nacionalnim parlamentima, tako i pred Ujedinjenim nacijama, međunarodnim institucijama pravde.

ŽS stvaraju drugačiju/alternativnu viziju pravde i mira: sa stanovišta žena i potlačenih društvenih grupa, a kao odgovor na patrijarhalni karakter i nekažnjivost nasilja u okviru postojećih pravnih sistema.

ŽS razvijaju feminističku etiku odgovornosti i brige: podstiču brigu za druge i za sebe, u pravcu stvaranja pravednijeg sveta.

ŽS podstiču stvaranje drugačije sudske prakse zasnovane na kontekstu i svakodnevnoj stvarnosti: ŽS podstiču stvaranje sudske prakse i zakona (sa stanovišta civilnog društva i društvenih pokreta).

ŽS stvaraju alternativne institucije pravde od strane žena: pokreću lokalne i regionalne institucije (najčešće ženske sudove, ženske komisije - stalne, povremene ili privremene).

ŽS zajedno pokreće međunarodne kam­panje: protiv rata, militarizma, rasizma, okrutnih zakona tržišta i neoliberalne ekonomije, svih vidova fundamentalizama, rastućeg siromaštva žena.

ŽS jača mreže braniteljki ljudskih prava: stvoreni su snažni savezi advokatkinja koje pokreću lokalne, regionalne i međunarodne kampanja u cilju direktne zaštite žena od svih vidova nasilja.

ŽS čini vidljivim marginalizovane kulture i zajednice: nasleđe različitosti i miroljubivosti starosedelačkih naroda; dijalog među ženama različitih kultura.

© copyleft 2012, Ženski sud za bivšu Jugoslaviju
kreacija sajta: t-raid i škart